Neposredno pred tiskanje ovog broja Revije dobili smo nove obnašatelje dužnosti načelnika općine Podstrana, članove općinskog vijećate župana i članove županijske skupštine. Kao što je i uobičajeno u drugoj polovici svibnja svake četiri godine održavaju se lokalni izbori odnosno Izbori za članove predstavničkih tijela općina i županije te Izbori za općinske načelnike i župane.
Iako su Vam rezultati poznati, donosimo kratki pregled rezultata u našoj općini i županiji, kako bi isti u ovoj ˝Kronici našeg malog mista˝ ostali zabilježeni, uz malu analizu i komentar.
Novi načelnik općine Podstrana je gospodin Mijo Dropuljić, koji je u drugom krugu izbora održanom 30.svibnja pobijedio gospođu Kristinu Jerčić omjerom 1914:1590 glasova, uz 61 nevažeći listić.
U izborima za općinsko Vijeće održanim 16. svibnja, najveći broj glasova osvojila je lista Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) s nestranačkom osobom (Darijo Radović), s 1378 glasova, potom slijede liste Mosta s 975 glasova, Domovinskog pokreta (DP) s 441, Hrvatske stranke prava (HSP) s 422 te Socijaldemokratske partije (SDP) s 267 glasova. Sukladno izbornom zakonu, prema kojem se broj mjesta utvrđuje D’Hondtovom metodom, u općinskom vijeću će lista HDZ-a imati 6 vijećnika, Most 4, te DP, HSP i SDP po jednog vijećnika.
Izbori na nivo županije rezultirali su reizborom dosadašnjeg župana Blaženka Bobana koji je u drugom krugu pobijedio Ranka Ostojića. U županijskoj skupštini će uz pobjednički listu HDZ/HSP sudjelovati i Most, SDP, koalicija NL mladih, Pametno i HSLS, te Centar, Hrvatska građanska stranka (HGS) te DP.
Ono što se u većini postizbornih komentara na nivou Hrvatske naglašava je promjena na čelu najvećih gradova Zagreba i Splita gdje pobjednici nisu najveće stranke HDZ i SDP, već su vlast preuzele nove političke snage, u Zagrebu Možemo, u Splitu Centar. I u brojnim drugim županijama, gradovima i općinama došlo je do smjene na čelu što se može protumačiti i općim nezadovoljstvom glasača stanjem u državi. U Podstrani je na čelu i dalje ostala najveća stranka – HDZ, no i ovom prilikom se pokazalo da postoji značajan dio biračkog tijela koji nije zadovoljan razvojem općine i traži alternativne političke snage, ovaj put Most. Ponavlja se i dugogodišnji trend slabog odaziva glasača (vrlo rijetke su izborne jedinice s više od 50% odaziva), prosjek na nivou Hrvatske je u prvom krugu bio 46%, u drugom krugu 44% za načelnike, odnosno 38% za župane, a u Podstrani je bila još slabija te je u oba kruga glasanja iznosila jako skromnih 38%.
Mislim da je važno spomenuti i promjene predizbornih aktivnosti tijekom ovih izbora. Stjecajem okolnosti, dijelom zbog epidemioloških razloga, a dijelom zbog općeg društvenog trenda intenzivnog korištenja društvenih mreža, kampanja je bila drugačija od dosadašnjih. Izostali su predizborni skupovi, manje je bilo promidžbe tiskanim medijima (značajno manje plakata, letaka…), a u Podstrani nije održano ni predizborno sučeljavanje kandidata za načelnika (kandidatkinja Mosta nije prihvatila poziv za sučeljavanje). Kao rezultat svega navedenog dojam je da se kandidati nisu dovoljno predstavili svim potencijalnim biračima. Programi koje su nudili na digitalnim medijima su bili sažeti, kratki, dijelom vrlo općeniti, bez objašnjavanja kako ih misle ostvariti, a važno je istaknuti i da svi birači ne koriste digitalne medije. Kampanja u Podstrani je bila vrlo korektna, posebno u prvom krugu, u drugom su se strasti malo uzbudile te je bilo poteza koji su prešli granice korektnosti, ali ukupni dojam o ovim izborima je dobar. Neka stara i dosta novih lica trebala bi biti dobar potencijal da zajedničkim radom u novom općinskom vijeću, uvažavajući jedni druge, prijedloge i ideje svih, zajedničkim radom ubrzaju rješavanje problema koji nas sve jednako muče i time omoguće ugodniji život u našoj Podstrani.