BRDO PERUN, PARK PRIRODE?!

 

 

 

-Bože,kako lijepo izgledaju ta poljička brda i njihovi vrhovi gledani s ceste na Sirobuji. Na samom ulazu u, recimo tako drevnu Poljičku postojbinu s njezine zapadne strane, ustobočilo se brdo Perun kao svojevrsno predbrđe mosorskom planinskom masivu.

 

Rječica Žrnovnica, koja je poznata po brojnim mlinicama, stupama i žrvnjima dodiruje, i na neki način oplakuje, Petu Peruna gdje je nekoć na brzacima Don Petar Car podigao Mlinice koje su nosile naziv podstranske Don Petrove mlinice. Brdo se Perun proteže dakle od rječice Žrnovnice uzduž morske obale do ušća zelenooke Cetine kod Prika i Omiša.

 

-Eh, ti vrhovi vrletnostjenoviti kukovi, pa obronci, brdeljci, prodolja, pa opet proplanci, vrtače i dubodoline, sve je to tako slikovito i prelijepo da se čovjeku otima spontani ushit divljenja: Hvala ti, Bože, za toliku ljepotu…

 

Brdu Perun su se divili i prastari Iliri i slavenskohrvatski narod pa su mu dodjeljivali imena božanstava. Dobivao je naziv: Perun, Gromovnik Ilija, Veles i sveti Juraj na kojem su podizane crkvice u čast tom svecu, zaštitniku čitavih Poljica i brđanskog puka. Križ je najviša točka gdje Brdo Perun mjeri visinu od 533 m, a s južne strane su mu podignuta naselja Gornja Podstrana, Jesenice-Zeljovići i druga mjesta pod samim brdskim hrptom. Nekontroliranom gradnjom i raznim oblicima devastacije prirode, Perun je ozbiljno ugrožen. Nekoć je ovo brdo bilo privlačno izletnicima, planinarima, slikarima i uopće ljubiteljima prirode. Flora i fauna su toliko bile bogate i raznovrsne da su za to bogatstvo pokazivali interes i pasionirani proučavatelji prirode. Mnoštvo ptica, ali i mnoštvo manjih životinja, bili su zanimljivi poklonicima tzv. „Safari- turizma“. Danas su ptice pobjegle i nestale iz dijelova naselja gdje se buči motorima i drugim zvukovima i glasovima. Tu su pjevali slavuji i češljugari, cvrkutale lastavice jer su postojali aktivni poljski izvori, vrutci i potočići, kao što su: Dragoševica, Vrilo, Izvor potočića Grljevac i Krpotin.

 

Izvori su presahli, zatrpani ili „potonuli“. Danas je sve manje ptica. Bor je postao dominantna drvokultura i potisnuo je svu raznovrsnost flore iz biljnog svijeta. U svibnju se ovaj kraj zlatio od brnistrinog cvata, mirisao je vrijes i vrisak, ružmarin i kadulja te mirta. Cvjetao je bušinac, ružulinka, koromač, perunika i druge brojne orhideje…

 

Pri vrhovima brda, u ljutom kršu, bilo je i divljine gdje su se gnijezdili sjajnoperjaši gavrani koji nikada nisu zaboravljali svoje matično gnijezdo i uvijek su mu se vraćali s dalekih letova. Sove i druge grabljivice također su imale svoja staništa u dobro skrivenim rupama i sjenovitim zavalama. Podstana nikada nije imala svoj strategijski plan razvoja, pa se Donja Podstrana razvijala mahom „nadivlje“.

 

Opasnost od daljnje divlje gradnje i širenja naselja i dalje traje jer se granice naselja šire nauštrb autentične prirode i brda Perun.

 

Gornja Podstrana je deklarativno proglašena eko-naseljem, ali se to ne provodi.

 

Donja Podstrana je još uvijek u fazi urbanističkog sređivanja, odnosno teško ispravlja propuste i greške počinjene u vrijeme nekontrolirane, neplanske i neracionalne „divlje gradnje“ .

 

Nameće se urgentna potreba da se Brdo Perun zaštiti, da se sačuvaju prirodni resursi, uključujući i poljodjelstvo. To se može postići na način da nadležne institucije donesu odluku o proglašenju Brda Perun zaštićenom šumom i parkom prirode čime bi se Brdo sačuvalo za buduće naraštaje.

 

 

 

Prof. Martin Vlašić

 

Podijelite na:

1 thought on “BRDO PERUN, PARK PRIRODE?!”

  1. Prvo: Gornja Podstrana je kTstarska oznaka za dio Podstrane a svako naše malo i velo misto ima svoj stari dio i novi dio, tako da kad se govori o Podstrani mora se reći da je to gore Stara Podstrana. Uz more se nalaze naselja Strožanac, Grljevac, Sveti Martin i Mutogras jer je i pojam Donja Podstrana- katastarska oznaka. Don Petar Car je taj dio uz more lijepo nazivao Primorje.
    Drugo: Slažem se da dio Podstrane u Prostornom planu treba označiti kao zaštičeno prirodno dobro ili Park šumu ali to prirodno dobro/Park šumu treba otkupiti. I treba ih urediti kao park šumu ili prirodno dobro. Npr. brdo Mutogras, Brdo u Svetom Martinu, Miljevac – ono što je od njega ostalo, dio Kopile i okoliš Polače, itd.
    Treće: Tko je Podstranu izbacio iz programa etno-eko nije tajna, a zašto- ne znam.
    četvrto: Hvala Bogu u Podstrani još ima prekrasnih krajolika, čiste i lijepe prirodne baštine ali je moramo sačuvati.
    Peto: Općina poticajima mora stimulirati proizvodnju autohtonog voćarstva i ograničiti građevinske zone i površine za izgradnju. Ako se zatrpamo betonom, gotovi smo.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.