Pola tisućljeća Judite

Izložbe o Juditi i sv. Jeri

 

U Splitu su početkom svibnja, u sklopu Sudamje, otvorene dvije vrijedne izložbe o našoj kulturnoj i duhovnoj baštini, koje je poželjno posjetiti kako bismo upoznali manje znane stranice naše povjesnice i poklonili se službenim i knjiškim svecima.

U obnovljenoj Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci (Narodnom trgu) otvorena je izložba „Judita 500” u povodu 500. obljetnice prvog tiskanja tog spjeva Marka Marulića. Izložba će biti otvorena do 4. listopada ove godine, kako bi je jesenas vidjeli i svi učenici naših škola. Godina Marka Marulića traje do 22. travnja 2022. godine.

Izložbu su priredili Muzej grada Splita, Centar Marulianum pri Književnom krugu Split, Gradska knjižnica Marka Marulića i drugi suradnici, a autorice postava na tri kata vijećnice su Darka Perko Kerum i Marija Plazibat.

Prvotisak prvoga hrvatskoga i slavenskog spjeva u dvostruko rimovanom dvanaestercu na hrvatskom jeziku je objavljen u Veneciji 1521. godine i na izložbi je faksimilno izdanje jedinog cjelovito sačuvanog prvotiska Judite iz dubrovačkoga Franjevačkog samostana Male braće, čiji digitalizirani original posjetitelji mogu listati na multimedijalnom zaslonu. Izloženo je i prvo izdanje, nešto oštećenije, iz Znanstvene knjižnice Zadar, te drugo iz 1522. g., četvrto (1586. g.) i peto (1627. g.) iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tako se prvi put može istovremeno vidjeti četiri od prvih pet izdanja Judite dok je treće izdanje iz 1523., koje se čuva u Državnoj knjižnici u Munchenu, prikazano reprintom naslovnice. Nakon više od 300 godina stanke, u 19. stoljeću Judita je iznova „otkrivena“ i do danas otisnuta su brojna izdanja Judite i na stranim jezicima: od engleskog, francuskog, mađarskog, španjolskog, talijanskog pa čak i esperanta i sva su ta djela dio postava.

Ulaskom u Vijećnicu s Pjace posjetitelj se upoznaje s kontekstom povijesnog razdoblja nastanka Judite kroz lentu vremena i zanimljivu petominutnu animaciju Dalibora Popoviča koji uz dozu humora prikazuje život autora. Postav na prvom katu naslovljen “Dike ter hvaljen’ja presvetoj Juditi“ u potpunosti je posvećen prvom izdanju Judite. Tu je i pismo koje Marulić šalje u Veneciju prijatelju Jerolimu de Cipcisu u kojem mu govori da je napisao djelo. Svih pet izdanja može se listati na ekranu osjetljivom na dodir. Na drugom katu postavljen je osvrt na djelo kroz pregled likovne, kazališne, glazbeno-scenske adaptacije pa se tu može pogledati predstava Judita u režiji Marina Carića i adaptaciji Tonka Maroevića iz 1979. godine, potom isječak glazbeno-scenske izvedbe Judite autorice Katarine Livljanić u suradnji s ansamblom Dialogos te dijelovi interpretacije “Judite” Josipa Gende. U produkciji Gradske knjižnice Marka Marulića snimljen je u povijesnim prostorima Splita i Muzeju grada, i kratki igrani film s čitanim ulomcima iz Marulićeve Judite.

Izložba o svetom Jeronimu

U povodu (lanjske) 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima (Stridon, oko 347. – Betlehemu, 420.), u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika otvorena je izložba “Sveti Jere na Marjanu – Kultura renesanse u Dalmaciji u znaku svetog Jeronima”. Suorganizatori izložbe su Javna ustanova za upravljanje park šumom Marjan, Institut za povijest umjetnosti i Bratovština svetog Križa iz Splita.
Autor izložbe, monografije i likovnog postava je dr. sc. Josip Belamarić iz Instituta za povijest umjetnosti.

Sv. Jeronim jedan je od najznačajnih svetaca katoličke crkve, učenjak i isposnik najpoznatiji po prijevodu Biblije (tzv. Vulgata), a kod nas je i posebno popularan upravo zato jer je bio “naš”, kako on sam kaže ispričavajući se zbog toga (Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac). Poznat je i po izreci: Bojim se svega što je sigurno. Njegov život, rad i porijeklo učinili su ga jednim od najomiljenijih svetaca u Dalmaciji. Nadahnjivao je mnoge naše crkvenjake, posebice one koji su se odlučili za isposnički i asketski život, ali i intelektualce i umjetnike. Jeronimov kult buja u razdoblju kasne gotike i renesanse. Posvećuju mu se osamljene crkvice, a poznati umjetnici poput Blaža Jurjeva, Andrije Alešija i Nikole Firentinca, posvećuju mu svoja dijela. Posvetu mu je napravio i otac hrvatske književnosti, Marko Marulić, napisavši svečev životopis, koji nije tiskan za Marulova života. Izložba je popraćena i fotografijama Zorana Alajbega. Uz skulpture i slike svetog Jere iz više dalmatinskih crkvi i svetišta, najviše je prostora posvećeno njegovu svetištu na Marjanu, gotičko-renesansnoj jednobrodnoj crkva s dvorištem i pustinjačkom eremitažom u procijepu visoke stijene iznad crkve iz druge polovice 15. stoljeća. Tijekom proljeća bit će organizirani i izleti otvorenim autobusom iz Muzeja HAS-a do crkvice na južnim padinama Marjana, sa stručnim vođenjima.

Mladen Vuković

 

Podijelite na:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.