Povijesni i kulturni lokaliteti u Podstrani

 

 

Kao potencijal razvoja turizma

 

 

Kulturni turizam je danas najekspanzivniji vid turizma, jer većina današnjih turista svoje dolaske u pojedine turističke destinacije planiraju obilaskom kulturno-povijesnih lokaliteta, i upoznavanjem lokalnih povijesnih priča. Kako je naša općina, sama po sebi, vrelo različitih povijesnih nalaza, priča i mitova, to znači da bi ova vrsta turizma budućim gostima bila izuzetno zanimljiva, a našim mještanima i široj zajednici donijela velike dodatne prihode. Pogotovo zato što kulturni turizam ne zavisi o godišnjim dobima, moru i suncu, već o nečem posve drugom. Ovisi u zanimljivostima kulturno- povijesnih sadržaja određenog područja i onima koji tu priču znaju prezentirati, ispričati i naplatiti. No, nije sve tako jednostavno. Da bi takve priče turistima bile ozbiljne, potrebno je  urediti lokalitete koji su vezani,  i  koji predstavljaju određene povijesne priče. Dakle, da bi se nešto naplatilo potrebno je nešto i uložiti. Na svu sreću, potrebno je puno manje uložiti od onoga što se sutra može zaraditi.

Da bi naša općina krenula u razvoj turizma, dakle najvažnije gospodarske grane od koje živi velik broj mještana potrebno je uložiti određeni napor, osmisliti ideje kako pojedine priče predstaviti, urediti određene lokalitete, te animirati agencije i iznajmljivače da naše zanimljivosti približe turistima. A ove povijesne priče mogu u našu općinu dovesti stotine tisuća turista tijekom cijele godine.

Nabrojiti ću samo najvažnije povijesno-kulturne zanimljivosti s kojima raspolažemo:

  1. Priča o kralju Arturu – ( dva znanstvena skupa dokazala su da je rimski vojskovođa Lucije Artorije Kast, čiji je mauzolej bio u Podstrani, ratovao u Britaniji te je njegov životni put i ime podloga za stvaranje jednog od najvećih svjetskih mitova – mita o kralju Arturu). – Poseban interes zapadno europskih i angloameričkih turista .
  2. Priča o staroslavenskoj mitologiji (održan jedan znanstveni skup; Hrvati dolazeći u današnju postojbinu donijeli su sobom i svoju mitologiju, svoj svjetonazor. Elementi tog mita nalaze se na lokalitetima gdje su održavali obrede, a danas su sačuvana u imenima brda Peruna, Zmijskog kamena i Sita. Prihvativši kršćanstvo nisu uništavali svoja sveta mjesta, već su ima davali kršćanske pandane. Danas je u Podstrani (i Žrnovnici) najočuvaniji prostor ovog mita sa svim elementima koji ga karakteriziraju). – Poseban interes turista i srednjoistočne Europe i Rusije.
  3. Priča o Poljičkoj kneževini ( dva znanstvena skupa; povijest male hrvatske kneževine koja je teritorijalno posljednji ostatak (uz Dubrovačku republiku) nekad suverenog hrvatskog kraljevstva. Posebnost je Poljički statut koji je regulirao društveni život i uzor je poštenja i pravednosti u društvenim odnosima). – Poseban interes Hrvata.
  4. Priča o knezu Mislavu – ( hrvatski knez koji je prisilio Mlečane da plaćaju Hrvatima danak zbog plovidbe hrvatskim morem) – Hrvatski turisti.
  5. Arheološki ostaci ( od Ilirskih gomila, rimskih arheoloških nalaza do suhozida, svi oni pričaju o stanovnicima koji su nekada živjeli na ovom području) – Zanimljivo svima.
  6. Don Mate Luketa ( posljednji podstranski pop glagoljaš, umro na glasu svetosti) – vjerski turizam.
  7. Ante Kaštelančić – najveći hrvatski ekspresionistički slikar, europska veličina) – Zanimljiv ljubiteljima umjetnosti.

 

Da bi se ono što smo naslijedili od naših starih prezentirali drugima bilo bi potrebno izgraditi kulturno- muzejski centar, gdje bi se sve ove priče mogle prikazati audiovizualno. Za posjećivanje posebnih lokaliteta potrebno je obučiti specijaliziranje vodiče, koji bi sve ove priče poznavali i prezentirali turistima. No, do tada potrebno je krenuti od onog najvažnijeg – odlučiti hoćemo li krenuti u budućnost ili ćemo ostati u prošlosti.

 

Zoran Jurišić

Podijelite na:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.