Skip to content

Još nešto o Podstrani / Lokalne legende

Piše Mario Tomasović

 

Legende su priče iz davnina  koje su nam pričali naši stari a vjerojatno su se rodile iz nekog događaja koji je bio čudan, nevjerojatan, spontan a možda i izmišljen. Navečer na kominu uz vatru pa i čašicu vina svašta se može čuti a uz ovo posljednje i doživjeti. Pričalo se o vilama, o sjenama i  morinama ali i o nekim događajima koji su se stvarno mogli i dogoditi. Istina je da su se ondašnji ljudi morali nekeko i zabaviti. Npr. po pričama nekih kazivača kad bi se saznalo da netko ide ranije put grada dočekalo bi ga uz put nekoliko „pajdaša“ zamotanih u (lancun) bijelu plahtu, pa bi se taj putnik od straha vratio kući i pričao da je vidio duhove i da dalje ne želi niti može ići sam.Priče o morinama su također bile česte a kako su ih doživljavali oni koji su to pričali kao istinit doživljaj, meni nije poznato. Mit o kralju Arturu, Zmijskom kamenu, Bogu Perunu, obrednim gomilama, povijesne su priče koje mogu imati utemeljenje u istinitim događajima kao i naše  najpoznatije legende koje i dan danas kruže Podstranom. 

Legenda/Ženska pravda

Ova stara legenda potječe vjerojatno iz dalekih vremena kad su se naši preci bavili stočarstvom. Naime, muž je tvrdio ženi da se ovca šiša  a njegova žena je uporno tvrdila da se ovca striže. Prepirka je toliko isprovocirala muža da je on svoju ženu, u moru pred livadama ispod Miljevca  gdje se danas nalazi hotelski centar Lav, utopio u more. Ona je tako tonući u morsku dubinu činila prstima jedne ruke da se ovce strižu. Simbolično, u znak tog događaja taj se dio morske obale naziva Ženska pravda. Otkada je ova legenda  na snazi i dali je istinita nije poznato ali priča traje i prenosi se s generacije na generaciju već stoljećima. Možda je ova legenda i istinita, tko će li ga znati?

 Legenda/Kuga pred Podstranom

Kako je u srednjem vijeku kuga harala cijelom Evropom pa i šire, ni Podstrana nije trebala biti pošteđena te pošasti. Međutim, legenda kaže da je prema Podstrani sa zapadna strane, dakle od Splita  dolazila kuga (vjerojatno neka osoba zaražena kugom) koja se je na putu pokraj današnje crkvice sv. Fabijana i Sebastijana  ubola na trn, zaustavila se  i vratila natrag odakle je i došla. Dali se je ona vratila natrag ili je tu umrla nije poznato. Legenda kaže da su se  mještani Podstrane  zavjetovali  sv. Fabjanu i Sebastjanu podići na tom mjestu crkvicu kao znak zahvalnosti što kuga nije došla u selo. Sve donedavno bio je pokraj crkvice stari veliki trn pa je prilikom uređenja okoliša uklonjen ali sa zapadne strane crkvice još ima dosta trnovih stabala na koja se je mogla i ubosti kugom zaražena osoba te se može zaključiti da bi  ova legenda  mogla biti  istinita.

 Legenda/Babina stina

Priča se da je jedna stara baka na predjelu Gračina sjedila na stijeni i da je zajedno s tom stijenom pala tj. otkotrljala se niz brdo te poginula (Ante Tomasović Bevanda) dok (Davorka Jakulj)  prića da je jedna djevojka bacila osrednji kamen s obližnjeg brežuljka i da je taj  kamen iz godine u godinu rastao i bio sve veći. Obadvoje pripovjedaća po pričama naših starijih se slažu s drugim dijelom ove priće  da je  vremenom kamen rastao sve do današnje veličine. Svakako je moguće da je u nekim davnim vremenima neka baka na toj strmini sjela na kamen i da se je zajedno s njime otkotrljala niz padinu. Ako je tom prigodom ta baka  poginula, u spomen na nju prića je više nego objektivna pa tim i legenda o Babinoj stini. 

 

Legenda,mit,ili zbilja/Kralj Artur

Na temelju jedne pronađene nadgrobne stele rimskog vojskovođe na starom groblju u Sv. Martinu i natpisa na njoj koji sadrži velik popis službi koje je imenovani vojskovođa Lucius Artorius Castus obnašao tijekom svoje časničke karijere, vrlo je moguče  da ova legenda može biti stvarnost. Da je to ustinu točno trude se dokazati mnogi naši ali i svjetski povjesničari koji su već na Prvom međunarodnom znanstvenom skupu održanog 2012. godine u Pdstrani raspravljali o toj mogučnosti. Ova je legenda  nastala na čvrstom dokazu pa je moguće da je  ona istinita pogotovo s toga što je utvrđeno da su mnogi zaslužni rimski časnici i ostali rimski građani dobijali posjede  u našim krajevima.

Bilo bi lijepo da nam netko od starijih mještana napiše par redaka o Špirinu dubu, Grgurevoj jami, Suvoj gomili i o još ponekom mjestu koje ima zanimljivu priću. Sve je to naša povijest i   naša nematrijalna baština koju smo dužni sačuvati i prenijeti na mlade.

   

Podijelite na:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)