Podstrana od A do Ž
Općina Podstrana doživjela je, poput mnogih drugih hrvatskih destinacija, pravi turistički boom. Bez obzira na to kako je do njega došlo i čemu za njega treba zahvaliti, mi u Turističkoj zajednici znamo da smo na taj boom dužni odgovoriti. On je neodgodivi poziv da naš podstranski prostor prikladnije uredimo i da sve ono što našu destinaciju čini specifičnom i jedinstvenom prezentiramo na suvremen, adekvatan i privlačan način: da to napravimo dostupnim, zanimljivim, pristupačnim, shvatljivim i upečatljivim (pamtljivim).
Već iz prvog pogleda na ‘osobnu iskaznicu’ Općine Podstrana vidi se da taj zadatak nije nimalo jednostavan. Nama je, pak, predstavljao podjednako izazov i zadovoljstvo. To je, naravno, lako reći sada kad se jasno vide obrisi svega toga što smo odredili ostvariti, a što se već sad pokazuje kao projekt koji se, ukaže li se za to potreba, lako može nadograđivati.
Ono što nam je išlo na ruku je bogatstvo našega prirodnog i kulturno-povijesnog nasljeđa. Oba su golemi turistički kapital i nije nam teško priznati da su sve do sad bili manje-više stihijski prezentirati i korišteni. Iako su, i to se mora priznati, i tako oduševljavali svoje posjetitelje koji su iz godine u godinu bili sve brojniji, i sve profiliraniji.
Kao malo koja obalna hrvatska destinacija, Podstrana osim morskih plaža ima i rijeku i planinu, a kao gotovo nijedna hrvatska obalna destinacija ima dvije povijesne („kulturističke“) megazvijezde: jednu iz kasnoantičkog razdoblja i jednu iz prvih stoljeća hrvatske prisutnosti – to su rimski Artorius, tj. kralj Artur, i pretkršćanski (mitski) hrvatski bog Perun. Artur je vezan za obalni arheološki lokalitet u Sv. Martinu, s kasnoantičkom i ranohrvatskom povijesnom ostavštinom, a Perun je lociran na vrhovima brdskoga masiva iznad Strožanca, zapadnoga podstranskog naselja uz rijeku Žrnovnicu. Artur i Perun su poput dva pola bogate podstranske kulturno-turističke ponude. Uz to, a s obzirom na poziciju lokaliteta, te dvije podstranske megazvijezde kontrastno spajaju obalnu, dakle najnižu, crtu našega prostora i njegovu najvišu točku koju čini stjenoviti vrh podstranskog brda Peruna. Rijeka Žrnovnica ovoj osovini ‘more – gorski vrh’ dodaje treću stranu kompletirajući njome podstransku ponudu podjednako u prirodnom i u kulturnom smislu: osebujna riječna vegetacija, ihtiofauna (ribe) i ornitofauna (ptice), sportsko-rekreativni sadržaji u vodi i na riječnoj obali te nekoliko točaka iz kulturno-povijesne riznice poput Zmijskog kamena, još jedne kulturno-povijesne znamenitosti iz hrvatskog pretkršćanskog razdoblja.
Poljička podstranska baština nema tako istaknutu pojedinačnu megazvijezdu, nego u cjelini prepokriva sve starije podstranske povijesne slojeve (ilirski, antički i hrvatski pretkršćanski, tj. praslavenski). Njezini su markeri srednjovjekovne kamene crkvice na brdskim vrhovima i obroncima, građene u rustikalnome stilu, te dorađenija sakralna zdanja na pristupačnijim mjestima. Zaštitniku Poljičke kneževine svetome Jurju u Podstrani su posvećene dvije brdske crkvice.
Sve su ove točke i lokaliteti u cjelini dostupni svima, i djeci i starijim osobama (osim, možda samih planinskih vrhova starijim osobama koje nemaju baš nikakva planinarskog iskustva). Do svih se njih može pješačiti, trčati, penjati i voziti bicikl.
Prilikom osmišljavanja tematskih staza nastojali smo naći optimalno rješenje za maksimalne zahtjeve: prikazati što više na najdojmljiviji i najpristupačniji način.
Projekt tematskih staza nazvali smo Podstrana od A do Ž, iskoristivši zgodnu činjenicu da je jedna od glavnih podstranskih atrakcija Artorije, a druga da je rijeka Žrnovnica duž koje se može osmisliti kompleksna poučna staza .
Tematske staze koje ovaj projekt predviđa uključuju sve važne podstranske lokalitete i znamenitosti, prirodne i kulturno-povijesne.
A Staza kralja Artura
Riječ je o podstranskome lungomare, uzobalnoj šetnici koja se prostire cijelom duljinom podstranske obale (6 km), ali je u projektu tematski obilježen samo njezin sjeverozapadni dio – od ušća Žrnovnice u stobrečko-strožanačkoj uvali do naselja Sv. Martin. Na tome potezu, inače tek nešto manje dugom – 5 km, posjetitelj uranja u autentični podstranski ribarsko-turistički milieu. Strožanačka lučica, plaže, uključujući hotelske, i dva zaštićena kulturno-povijesna objekta: Ljetnikovac Cindro, koji se nalazi u Strožancu, na početku staze, i arheološki lokalitet s crkvom sv. Martina koji je ciljna točka ove tematske staze.
(šetnja, bicikl, jogging)
B Staza podstranskih zaštitnika
Kružna lagana planinarska staza, počinje u Gornjoj Podstrani te spaja dvije stare seoske crkvice posvećene poljičkome zaštitniku svetom Jurju. Prva se crkva nalazi na Vršini, neposredno iznad sela, u opsegu prapovijesne gradine unutar koje je vidljivo desetak grobova. Do druge crkve sv. Jurja, koja se nalazi na vrhu Perunsko, vodi planinarska staza duga 4 km. Staza manje-više prati gorski greben dotičući najviši podstranski vrh Križ (533 m) te podnožje prapovijesne gradine Obloženice. gotovo cijelom duljinom sa staze se pruža spektakularan panoramski pogled. Crkva sv. Jure na Perunskom stoji na obodu prapovijesnog nasipa, na mjestu koje je nedavno prepoznato kao jedno od ponajbolje očuvanih praslavenskih svetišta posvećenih bogu Perunu u Hrvatskoj te je od nacionalne važnosti.
(šetnja, treking, mountain bike)
C Staza Perunu u pohode ???
Kružna tj. povratna staza atraktivna je, živopisna, strma i nešto zahtjevnija od prethodne. Duga je 2,5 km (u jednom smjeru). Počinje u Strožancu, kod župne crkve Gospe u Siti, smještene na arheološkom i pretkršćanskom sakralnom lokalitetu. Arheološka su istraživanja u tijeku, a prezentacija nađenoga materijala tek se ima postaviti. Ime lokaliteta povezuje se s praslavenskom boginjom Mokoš koja je, kao opsesivna pletilja, koristila tada abundantnu biljku situ. Crkvu posvećenu Djevici Mariji podigli su na tom mjestu u 12. st. benediktinci opatije sv. Stjepana pod borovima. Strma planinarska staza odatle vodi direktno na vrh Perunsko i na njemu crkvu sv. Jure, s kojega se pruža izvrstan panoramski pogled na podstransku obalu ina žrnovačko-mosorski prostor.
(treking, planinarenje)
Ž Staza Žrnovnica
Lijeva obala rijeke od ušća do Pete Peruna nalazi se na podstranskom teritoriju. Prati je dobro posjećena pošljunčena šetnica, duga 2 km. Iako je u dotični prostor odavno intervenirano, može se reći da je izvorna vegetacija riječne obale razmjerno dobro očuvana te su tako i (barem dijelom) očuvana staništa ptica koje ovaj prostor koriste za stanovanje, gniježđenje ili kao postaju tijekom selidbenih letova. Staza je idealna za šetnju i rekreaciju tijekom cijele godine, dakle i tijekom sparnih ljetnih dana, jer je najvećim dijelom u sjeni riječnoobalne vegetacije. Uređuje se kao poučna staza, s prezentacijom prirodne baštine: flore, riblje i ptičje faune, te s opisom kulturno-povijesne znamenitosti Zmijskog kamena koji se nalazi uz prometnicu, 50 m udaljen od šetnice.
(šetnja, bicikl, jogging)
Zdravka Švenda