Prof.dr.sc. Neven Šerić
Destinacijske ikone, Lucius Artorius Castus, kralj Artur i Podstrana
Destinacijska ikona je prepoznatljivo i iskoristivo obilježje koje doprinosi različitosti, konkurentnosti i privlačnosti turističkog mjesta. Nekada su se kao destinacijske ikone prakticirali isključivo relevantni povijesni artefakti, prepoznatljivi krajobrazni areali i sl. Turizam trećeg tisućljeća se bitno promijenio. Turiste sve više privlače destinacijske ikone koje se temelje na mitovima i legendama. U destinacijama u kojima se u destinacijskim ikonama marketinški opredmećuju mitovi i legende prihodi i lokalno gospodarstvo rastu, a turistička posjeta poprima cjelogodišnje obilježje. Turistički posebno vrijedna destinacijska ikona ima svoje ishodište u povijesti i kulturi, ali se često transformira prema mitovima i legendama s kojima je moguće argumentirati poveznice.
Primijenjeni marketing specijaliziranih destinacijskih proizvoda se često u praksi temelji na legendama i pričama, posebice danas kada svi turistički sadržaji mističnog prizvuka privlače imućniju turističku klijentelu, onu klijentelu koja Dalmaciju primarno ne odabire radi kupanja i sunčanja. Podstrana, i u ekološkom kontekstu očuvana destinacija na prostoru povijesne Poljičke republike premda bogata potencijalnim destinacijskim ikonama sustavno niti jednu od njih još nije razvila ni pozicionirala na globalnom turističkom tržištu. Turističko opredmećenje priče vezana uz Luciusa Artoriusa Castusa rezultat je entuzijazma male grupice ljudi i njihove ljubavi prema Podstrani. Lucius Artorius Castus i sve ono što se marketinški može nadovezati na tu povijesnu priču definitivno predstavlja turistički vrlo vrijedan potencijalni resurs u prilog kojoj tezi mogu poslužiti primjeri poveznica Edinburgha i Cornwalla s kraljem Arturom.
Predstavnici Podstrane trebaju odlučiti što žele. Samo još jedan povijesni detalj u vrijednom mozaiku Podstrane, ili transformaciju tog detalja u marketinški iskoristivu destinacijsku ikonu na temelju koje je moguć razvoj originalnih turističkih proizvoda i usluga i cjelogodišnja turistička posjeta. Za onaj prvi scenarij su dostatni povjesničari, no za ovaj drugi marketinški stručnjaci.
Polazna promišljanja
Staro rimsko naselje nalazilo se na području Stare Podstrane i bilo je opasano bedemima čiji su ostaci sačuvani u ogradnim zidovima groblja današnje crkve sv. Martina. Iste one crkve u čijoj je blizini 839. godine potpisan prvi hrvatski mirovni sporazum Mare nostrum između hrvatskog kneza Mislava i mletačkog dužda Petra Tradonika. No destinacijsku ikonu je potrebno uže fokusirati. Stotinu i pedeset godina poslije Isusova rođenja balkanski poluotok je bio sastavnicom rimskog imperija. Ishodište iskoristive marketinške priče su današnji Lokvičići gdje se rodio Lucius Artorius Castus, koji biva odveden u sužanjstvo i izgrađen u sposobnog ratnika. Povijesne zabilješke o bitkama koje je predvodio još su za njegove vojne službe stvorile legendu o ratniku koji se na kraju vojne karijere vratio kao prokurator u svoju Podstranu. Moguće da je njegov povratak imao reperkusije i na Poljički statut. Povjesničarima za istraživanje, marketingašima za implementaciju u turističku priču. U svakom slučaju povijesni tragovi L. A. Castusa i njegove poveznice s Podstranom predstavljaju relevantan argument globalno prepoznatljive destinacijske ikone. Nastavno na tim činjenicama i marketinški iskoristivim poveznicama L.A. Castusa s legendarnim Kraljem Arturom, je li primjereno na ovoj platformi kreirati iskoristivu destinacijsku ikonu Podstrane? Argumentacija za isto su spomenuti slučajevi Edinburgha i Cornwalla.
Benchmarking
Jedna od destinacijskih ikona grada Edinburgha je kralj Artur, temeljem legende da potječe iz plemena Votadini (Goddodin) koje je tada živjelo na ovome prostoru. Istovremeno, vjerojatnijom lokacijom okruglog stola kralja Artura smatra se rimski amfiteatar u Chesteru, gradu u engleskoj pokrajini Cheshire. Povjesničari i arheolozi tvrde da Arturov dvorac Camelot nije namjenski izgrađena utvrda već da se Artur sa svojim vitezovima koristio ostacima rimske utvrde, uključujući i spomenuti amfiteatar u Chesteru. Poveznica obje priče je porijeklo kralja Artura – nekadašnji rimski general koji je nakon povlačenja Rimljana ostao živjeti na prostoru Britanije. Grad Chester bez obzira na nedokazane činjenice da je u spomenutom rimskom amfiteatru bio okrugli stol kralja Artura svoju priču koristi kao atraktivan turistički mamac na cjelogodišnjoj razini. S druge strane, Edinburgh priča priču o plemenu s njihovog prostora iz kojega potječe kralj Artur, premda i jedni i drugi spominju njegovo prethodno službovanje u rimskim legijama. L.A. Castus je pokopan u Podstrani i ta je činjenica marketinški relevantan argument da kralj Artur postane destinacijska ikona i ove hrvatske destinacije.
Cornwall, mjesto na jugozapadu Velike Britanije, odnosno ostaci nekadašnjega dvorca Tintagel turistički se promoviraju kao rodno mjesto kralja Artura, a Slaughterbridge lokacijom njegove smrti. Marketinška potpora toj turističkoj priči je i muzejski postav posvećen kralju Arturu. Priča svakodnevno privlači mnoštvo turista premda nema nikakvih dokaza da je Artur ikada stolovao baš u Cornwallu, a još manje da je tu pokopan. Čitava marketinška priča je kreirana na temelju ruševina nekadašnjeg dvorca i pronađene ploče s nejasnim natpisom na latinskom jeziku. U Podstrani je pronađena autentična ploča koja L.A. Castusa, odnosno legendu o kralju Arturu povezuje s ovom hrvatskom destinacijom. U konačnici, na isto su prvi ukazali engleski povjesničari.
Zaključno
Lokalno stanovništvo Podstrane nedovoljno je upoznato i s činjenicama vezanim uz život Luciusa Artoriusa Castusa pa poveznice s mitom Kralja Artura stvaraju još veću zabunu. Platforma razvoja privlačne destinacijske ikone je više nego iskoristiva, naravno pod uvjetom da se Artoriusa Luciusa Castusa ostavi povjesničarima, a kralja Artura ponudi turistima kroz spektar specijaliziranih turističkih proizvoda i usluga temeljenih na toj priči. Za početak potrebno je i dodatno educirati lokalno stanovništvo o širokim mogućnostima turističke valorizacije mita i legende o kralju Arturu. Recentna istraživanja ukazuju da kreiranje destinacijske ikone na temelju relevantnih arheoloških artefakata privlači tek jedan uži turistički segment. Destinacijske ikone kreirane na mitovima i legendama koje k tome imaju i određene povijesne poveznice privlače veći broj turističkih segmenata. Kvalitetan smještaj i autohtona gastronomska ponuda u Podstrani već postoje. Ostatak priče o turističkom uzletu Podstrane biti će zabilježen u statistikama. No treba se odlučiti i priču u marketinškom smislu konačno pomaknuti s mrtve točke.